Državna imovina nije neriješeno pitanje; ustavno i zakonski, ona pripada državi. Uz podršku naših saveznika i mehanizama Dejtonskog mirovnog sporazuma, to vlasništvo treba samo ponovo potvrditi. Samo kao takva ona može služiti svim građanima na svakom pedlju naše domovine.
Vaša ekselencijo, ministre El Oraby,
Poštovani ministre Lakiću,
Vaše ekselencije, gospodine Haggag i gospodine Ginkel,
Uvaženi članovi i prijatelji IGES-a,
Dame i gospodo,
Velika mi je čast učestvovati na današnjoj konferenciji, posvećenoj temi od izuzetnog značaja: „Transatlantski odnosi, trgovina i energetska sigurnost“. Na samom početku, dozvolite mi da uputim iskrene čestitke Institutu za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), na čelu s direktorom Adnanom Kapom, na uspješnoj organizaciji ovog foruma. Također želim zahvaliti svima koji podržavaju važnu misiju ovog Instituta, koji predstavlja nezaobilazan oslonac za Bosnu i Hercegovinu i širu regiju. U eri globalnih promjena bez presedana, institucije poput IGES-a djeluju kao nezamjenjivi svjetionici koji osvjetljavaju složene procese što određuju našu zajedničku budućnost.
Danas pred vama ne stojim samo kao ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu, već i kao svjedok decenija dubokih geopolitičkih transformacija koje su odjekivale jugoistočnim krilom Evrope. Od 1990-ih pratimo paralelnu evoluciju transatlantskog partnerstva. Moj sadašnji mandat s druge strane Atlantika pruža mi direktan uvid u to koliko je Balkan važan dio velike slagalice koju nazivamo „euroatlantski svijet“.
Sada smo u 2026. godini. Svijet je otišao daleko od stvarnosti koju smo poznavali prije samo pet ili deset godina. Evropa je, posebno, nadišla svoj oblik s kraja 20. stoljeća, obilježen brzim širenjem Evropske zajednice i NATO-a. Taj proces cvjetao je kroz blisku saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama — nacijom koja je, slijedeći vlastite strateške interese, ostala kamen temeljac evropske odbrane.
Nakon decenija prosperiteta i konsolidacije, transatlantski odnos ušao je u složeniju fazu, obilježenu izazovima koji testiraju koheziju među saveznicima. Ipak, te veze ostaju otporne. Iako javni diskurs povremeno može djelovati podijeljeno, sistemi kolektivne odbrane i trgovine među sjevernoatlantskim saveznicima nastavljaju efikasno funkcionisati, uprkos povremeno različitim perspektivama.
Iz perspektive Washingtona, Zapadni Balkan ostaje područje od strateškog značaja i, što je još važnije, regija ogromnog ekonomskog potencijala. Danas američki angažman nije usmjeren samo na očuvanje mira, već ga sve više definišu strateške investicije. Bosna i Hercegovina je od pasivnog primaoca pomoći postala proaktivan faktor stabilnosti — pomak koji je prepoznat širom našeg političkog spektra, što je obećavajući pokazatelj za našu budućnost. Naš primarni interes ostaje stabilnost kroz partnerstvo sa svim prijateljskim državama, kako na Istoku tako i na Zapadu.
Međutim, moramo priznati da značajne investicije ne dolaze tamo gdje nema sigurnosti — a to uključuje i pravnu sigurnost kao temelj kapitalnih ulaganja. U tom kontekstu, pitanje državne imovine ključno je za pravnu i političku stabilnost Bosne i Hercegovine. Državna imovina nije neriješeno pitanje; ustavno i zakonski, ona pripada državi. Uz podršku naših saveznika i mehanizama Dejtonskog mirovnog sporazuma, to vlasništvo treba samo ponovo potvrditi. Samo kao takva ona može služiti svim građanima na svakom pedlju naše domovine. Prema Ustavu, predstavnici izabrani u državne institucije osiguravaju da ta imovina koristi i državi i lokalnim zajednicama. S druge strane, ukoliko bi državna imovina pala pod kontrolu lokalnih političkih subjekata, naši partneri u Americi i Evropi moraju biti svjesni da bi globalna rivalstva mogla iskoristiti takvu fragmentaciju za dalju ekonomsku i političku destabilizaciju naše zemlje. Taj rizik ne smijemo potcijeniti, a moje kolege iz partnerskih zemalja koje su danas ovdje prisutne razumiju ozbiljnost ove zabrinutosti.
Trgovina i ekonomska saradnja
Kada je riječ o trgovini, ne možemo zanemariti tekuću rekonfiguraciju globalnih lanaca snabdijevanja. Tu dinamiku pokreću strateški interesi globalnih sila — Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Evropske unije i Indije — kao i regionalnih aktera koji kontrolišu energetske resurse i kritične sirovine, čime diktiraju tempo globalne ekonomske razmjene.
Što se tiče bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, moji razgovori u Washingtonu sve više se fokusiraju na to kako investitori mogu pomoći u modernizaciji naše infrastrukture, energetskog sektora i digitalnog okruženja. Trgovina je neodvojiva od šire ekonomske arhitekture. Za Bosnu i Hercegovinu, dublja ekonomska integracija s našim zapadnim partnerima direktno jača naš suverenitet i teritorijalni integritet, čineći nas otpornijim na vanjske pritiske.
Stoga moram naglasiti našu zabrinutost zbog kontinuirane secesionističke retorike, koja se nastavlja čak i nakon uvođenja sankcija odgovornima za stagnaciju naše zemlje. Takvim destabilizirajućim politikama ne smije se dopustiti da ugroze naše odnose s prijateljskim državama zarad uskih interesa ili korupcije. Te sile su suprotne vrijednostima liberalne demokratije i institucijama koje je Evropa decenijama mukotrpno gradila. Današnja konferencija prava je platforma da se pošalje jasna poruka: Bosna i Hercegovina spremna je za velike kapitalne investicije, ali one moraju biti osigurane našim članstvom u NATO-u i Evropskoj uniji.
Energetska sigurnost kao stub stabilnosti
O trećem stubu, energetskoj sigurnosti: ona je prešla iz domena ekonomije u domen nacionalne sigurnosti. Vidjeli smo na globalnom nivou kako energetska zavisnost može biti pretvorena u oružje. Odgovor je diversifikacija. Za Bosnu i Hercegovinu imperativ je smanjiti oslanjanje na jedan izvor. Istovremeno, moramo osigurati da investicije ne budu podrivane od strane političkih snaga koje osporavaju suverenitet zemlje. Takva retorika odvraća kapital i usporava povrat investicija.
Zaključak i poruka
Dame i gospodo, dragi prijatelji,
Aktuelna globalna dinamika ne toleriše inerciju ni fragmentirane sisteme. Današnji svijet zahtijeva odlučno djelovanje. Ključni politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti da blokiranje naše integracije u globalne tokove prije svega šteti onima koji koče naš napredak. Svijet nas neće čekati. Na kraju, oni koji prihvate globalnu dinamiku i integracije steći će nedostižnu prednost.
Kroz IGES gradimo intelektualni i strateški okvir za modernu Bosnu i Hercegovinu — onu koja je aktivan učesnik savremenog svijeta, a ne nacija zarobljena ideologijama 19. stoljeća. Moja današnja poruka je poruka optimizma utemeljenog na znanju, modernizaciji i povezanosti. Transatlantska veza ostaje funkcionalna i ključna. U interesu je Balkana da se očuva stabilnost međunarodnog poretka, jer je historija pokazala da promjene tog poretka našoj regiji često donose nedaće.
Ostanimo budni i nastojmo razumjeti globalne promjene koje nas okružuju. Želim vam produktivan i plodonosan nastavak ove važne konferencije. Sarajevo je oduvijek bilo mjesto susreta; neka današnji skup ponudi ideje koje vode ka sigurnijoj i prosperitetnijoj Bosni i Hercegovini i Balkanu u cjelini.
Hvala vam.
PODIJELITE OVAJ ČLANAK
Dr. Sven Alkalaj trenutno obavlja dužnost ambasadora Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama, funkciju koju je obavljao i kao prvi predstavnik zemlje nakon uspostavljanja formalnih diplomatskih odnosa. Bivši je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, a u svojoj istaknutoj međunarodnoj karijeri obavljao je i dužnost izvršnog sekretara Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE). Pored pionirske uloge u Washingtonu nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, bio je i ambasador u Kraljevini Belgiji te šef Misije pri NATO-u. Dr. Alkalaj je istaknuti član Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), gdje predsjedava Diplomatskim klubom, forumom posvećenim njegovanju dijaloga na visokom nivou među sadašnjim i bivšim diplomatama i stručnjacima za međunarodne odnose.
- 14. February 2026
Obraćanje dr. Adnana Kape, direktora IGES-a, na Međunarodnoj konferenciji IGES 2026
- 25. May 2026